Intervju ravnateljaŠabotića za Oslobođenje: Ekonomija je talac korupcije!

Ravnatelj Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije za Oslobođenje govori, između ostalog, i o tome kako smanjiti koruptivni utjecaj na poslovni sektor u BiH 

Gospodine Šabotiću, postoji li neka procjena o tome koliko stranih investitora je otjerano iz BiH zbog korupcije ili ih je ona obeshrabrila da ulažu u BiH?

- Da bi strani investitori ulagali u BiH, mora biti ispunjen osnovni uslov, a to je politički stabilna zemlja. Sigurno je da se nitko od investitora ne želi usuditi da ulaže u politički nestabilnu zemlju, u kojoj je vrlo visoka stopa korupcije.

Iako su brojevi neumoljivi i pokazuju da posljednjih godina nije zabilježen nikakav napredak u BiH, mislim da napretka, ipak, ima naročito u dijelu koji se odnosi na uspostavu sustava za prevenciju korupcije.

Na konferenciji “Izgledi za napredak” u organizaciji Američko-bosanske fondacije i Centra za transatlantske odnose (SAIS) prije godinu i po PeterAinsworth iz Ureda za inostrani tužiteljski razvoj i obuku Ministarstva pravde SAD-a je rekao da neke od velikih korporacija koje su do sada plaćale visoke kazne zbog korupcije neće doći u BiH jer je ovdje stupanj opasnosti od ponavljanja grijeha i novog korupcijskog skandala velik. Kako ovo komentirate?

- Činjenica je da institucije u BiH trebaju više poraditi na suzbijanju koruptivnih ponašanja kako bi uvjerile međunarodne kompanije da smo napravili progres u borbi protiv korupcije. To bi, svakako, otvorilo vrata stranim ulagačima u BiH.

Eliminirati rizična mjesta

Moram istaći da je Agencija u Strategiji za borbu protiv korupcije 2015-2019. posvetila dosta pažnje pitanju prevencije korupcije u gospodarstvu, snaglaskom na poslovanje s proračunskim institucijama, predvidjevši u njoj nekoliko strateških programa. Cilj tih programa i mjera je smanjivanje koruptivnog utjecaja na poslovanje biznisa s proračunskim institucijama, poboljšanje transparentnosti i odgovornosti javnih nabava, te uvođenje mjera integriteta za biznis-subjekte.

Provođenjem mjera iz akcijskih planova, institucije će dodatno ojačati integritet, prepoznati i eliminirati rizična mjesta za nastanak korupcije.

BiH ima Strategiju za borbu protiv korupcije za period 2015-2019, kao i Akcijski plan. Da li se ova dva dokumenta provode i da li se njima posebno analizira šteta koju korupcija pravi bh. ekonomiji?

- U Strategiji za borbu protiv korupcije 2015-2019. i pratećem Akcijskom planu naveli smo da poseban značaj za jačanje uloge privatnog sektora u borbi protiv korupcije imaju gospodarske komore i druge forme udruživanja gospodarskih subjekata. Javne institucije trebajugospodarskim komorama omogućiti priliku da iznesu probleme koji su povezani s korupcijom, šteti koju trpe zbog toga i konkretnim modalitetima korupcije. Gospodarske komore treba uključiti i u planiranje antikorupcijskih mjera i aktivnosti, posebno na planu javnih nabava.

Kada je riječ o provođenju mjera iz Strategije i AP-a, u siječnju smo uradili monitoring provedbe Strategije za prvu godinu od njezinog donošenja. Tom prilikom je utvrđeno da je u prvoj godini od ukupno 98 aktivnosti u potpunosti provedeno 27 posto, tri posto aktivnosti nije provedeno, dok je 70 posto aktivnosti sa statusom realizacija u tijeku. U odnosu na prethodnu Strategiju, dinamika realizacije aktivnosti je znatno bolja.

Da li je bh. ekonomija talac korupcije?

- Jeste, nažalost! Ali ne samo ekonomija. Svaki građanin, pojedinac u ovoj zemlji, talac je korupcije. I zbog toga se svatko od nas pojedinačno protiv nje treba boriti. S druge strane, javne institucije trebaju i moraju raditi svoj posao i opravdati svrhu postojanja. Institucije BiH odgovaraju građanima, a ne samima sebi.

Koliko su druge službe u BiH uključene u borbu protiv korupcije, konkretno, kakvu ulogu u sprječavanju korupcije ima notarska služba u BiH i na koji način to oni rade?

- Prilikom izrade Strategije za borbu protiv korupcije 2015-2019, Agencija je prepoznala značaj uključivanja svih aktera u borbu protiv korupcije. Strategija i Akcijski plan tretiraju oblast prevencije, otkrivanja, procesuiranja, koordinacije, represije, poboljšanja zakonodavnog okvira, povećanja kapaciteta institucija, obuka i podizanja javne potpore za borbu protiv korupcije. S tim u svezi, Agencija je ostvarila suradnju sa svim institucijama u BiH, među kojima je i Notarska komora FBiH, koju smo prepoznali kao izuzetno bitnu kada je riječ o prevenciji korupcije u dijelu privatnog sektora.

Nedavno smo održali obuku za predstavnike Notarske komore FBiH na kojoj su teme bile prevencija i koordinacija borbe protiv korupcije, jačanje integriteta, kao i sustav borbe protiv korupcije u BiH.

Prepoznata je važna uloga etičkih kodeksa koji se primjenjuju u notarskim komorama, a koji predstavljaju značajan alat u borbi protiv korupcije.

Notare su zanimale i mjere za otkrivanje i sprječavanje pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti u skladu sa Zakonom, s obzirom na to da su ih, među ostalim, obvezni provoditi. Iako Agencija za prevenciju korupcije nema mjerodavnosti u vezi sa ovom problematikom, iz ranije prakse kada sam obavljao funkciju šefa Odsjeka za istrage u Financijsko-obavještajnom odjelu SIPA, podijelio sam s kolegama notarima iskustva i ukazao na dijelove koji su bitni za njihov rad. Pojasnio sam da je, sukladno Zakonu, obveznik dužan izraditi procjenu rizika kojom utvrđuje stupanj rizičnosti grupa klijenata ili pojedinog klijenta, poslovnog odnosa, transakcije ili proizvoda u svezi sa mogućnošću zloupotrebe u svrhe pranja novca ili financiranja terorističkih aktivnosti.

Važna uloga notara

Tijekom obuke iznio sam i negativne prakse prema kojima su pojedini notari, bez obzira na to što su obveznici, znali predlagati klijentima kako da dođu do određenog cilja. Točnije, da izvrše kupovinu nekretnine, a da se u ugovoru o kupoprodaji ne upiše stvarna vrijednost, već da se ona u ugovoru umanji za onaj iznos za koji klijent eventualno ne može dokazati porijeklo novca. S druge strane, da dio novca koji potiče od nezakonitih radnji (predikatnog kaznenog djela) kupcu bude isplaćen u gotovini. U ovakvim slučajevima uloga notara je negativna, jer on savjetuje kupca i prodavača da kroz ugovor ne bude prikazan stvarni iznos za ono što je predmet kupoprodaje.

Zato notari imaju važnu ulogu u prevenciji korupcije, jer su oni jedna od karika u lancu koja može spriječiti kazneno djelo i prijaviti pranje novca ukoliko prilikom uspostave poslovnog odnosa s klijentom dođu do spoznaje i indicija da novac koji se ulaže u kupovinu može poticati od izvršenja koruptivnog kaznenog djela ili bilo kojeg drugog predikatnog kaznenog djela.

Komuniciraju li bh. institucije u dovoljnoj mjeri s vama i pomažu li vam u borbi protiv korupcije?

- Institucije i agencije na svim razinama, javne službe i druga tijela s javnim ovlastima obvezne su surađivati s Agencijom, te dostavljati sve potrebne podatke i informacije po zahtjevu Agencije. Osnovna manjkavost Zakona je u tome što ne postoji sankcija za one koji ne surađuju.

Koliko ste u ovoj godini dobili prijava za korupciju?

- Do 1. prosinca 2017. primili smo 118 prijava korupcije. Moramo spomenuti i da smo od donošenja Zakona o zaštiti osoba koje prijavljuju korupciju u institucijama BiH imali 20 zahtjeva za dodjelu statusa. Prema našoj procjeni, samo pet osoba koje su zatražile status zaštićenog prijavitelja ispunjavale su zakonom propisane uvjete, te smo u tih pet slučajeva dodijelili status.