Ravnatelj Šabotić za „Dnevni avaz“: Pronaći ćemo pravi način za učinkovitije suzbijanje korupcije u BiH

U prvom medijskom istupu s pozicije ravnatelja APIK-a Hasim Šabotić kaže da mu nije trebalo puno vremena da zaključi kako Zakon o Agenciji na čije je čelo došao obiluje nedostacima koji su kamen spoticanja kada je riječ o uspješnoj borbi protiv korupcije u BiH 

Razgovarao: Benamin TURKOVIĆ

Hasim Šabotić, novoimenovani ravnatelj Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije u BiH (APIK), ima dugogodišnje policijsko-istražiteljsko iskustvo iza sebe u bh. strukturama za provedbu zakona. 

U prvom medijskom istupu s pozicije ravnatelja APIK-a, za naš list kaže da mu nije trebalo puno vremena da zaključi kako Zakon o Agenciji na čije je čelo došao obiluje nedostacima koji su kamen spoticanja kada je riječ o uspješnoj borbi protiv korupcije u BiH.

Sukob interesa

- Ako samo nakratko analizirate Zakon o Agenciji i vidite mjerodavnosti koje imamo, sve će vam biti jasno. Ljudi od nas očekuju konkretne rezultate u borbi protiv korupcije, a mi ih u ovom momentu ne možemo postići dok ne budu promijenjene mjerodavnosti Agencije. Navest ću vam samo jedan primjer. Zakon kaže da su institucije obvezne surađivati s Agencijom, ali nigdje nema kaznena odredba predviđena za one koji ne surađuju. I tada se nalazimo u velikom problemu - otvoren je Šabotić.  

Mandat Vašeg prethodnika obilježile su brojne prepreke, od nedostatka adekvatnog radnog prostora i uposlenih u Agenciji do nerazumijevanja vlasti za problem korupcije u BiH. Kakvo ste stanje zatekli? 

- Ne baš optimistično. Zatekao sam 33 uposlena, od kojih osam radi u Odjeljenju za sukob interesa, koje je u službi Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, a ne Agencije. Kada izuzmemo tih osam ljudi, ostane svega 25 njih koji se trebaju boriti protiv sustavne korupcije u BiH, odnosno čiji je zadatak da uspostave učinkovit sustav prevencije korupcije u institucijama na svim razinama u BiH. 

Na čemu ćete onda Vi insistirati, odnosno što ste sebi zadali kao ciljeve? 

- Nisam čovjek koji postavlja nerealne ciljeve i obećava ono što ne može ispuniti. Svjestan sam činjenice da je bez političke volje nemoguće bilo što promijeniti u BiH. Međutim, ova agencija u narednom razdoblju mora pronaći način kako bi bile otklonjene prepreke s kojima se susreće kada je riječ o sustavnoj borbi protiv korupcije u BiH. 

Koji je to način?

 - Taj da nitko od relevantnih faktora u državi ne bude zaobiđen i na tome ćemo što prije početi raditi. Nastojat ćemo da u što kraćem vremenu uspostavimo suradnju sa svim institucijama u BiH koje rade na provedbi zakona, a posebno s Tužiteljstvom BiH, te tužiteljstvima na entitetskim, razini Brčko Distrikta i županijskim razinama. Trenutno je u toku ciklus posjeta novog rukovodstva Agencije vladama županija, odnosno županijskim premijerima s kojima razgovaramo o uspostavi tijela za sprječavanje korupcije na ovim razinama vlasti i donošenju strateških dokumenata.

Ima li namjerne opstrukcije rada Agencije za borbu protiv korupcije?

- Kada sam odlučio da se prijavim na poziciju rukovoditelja ove institucije, detaljno sam proučio Zakon o Agenciji i propise koji reguliraju ovu oblast. Osim toga, posao vodećeg istražitelja u SIPA-i pružao mi je mogućnost da sagledam realno stanje kada je riječ o borbi protiv najtežih oblika kriminala u BiH. Potpuno je jasno, a to, čini mi se, nije ni tajna, da je ova agencija formirana samo kako bi bili zadovoljeni formalni uvjeti za liberalizaciju viznog režima BiH, a ne kao izraz stvarne političke volje u BiH. To se najbolje vidi iz vrlo nespretnih, nepreciznih i nejasnih odredaba Zakona o Agenciji, koje možete tumačiti na način kako vam u danom momentu odgovara.
 
Osim toga, izmjenama Zakona o sukobu interesa Agenciji je pripalo Odjeljenje za sukob interesa, što je do tada bilo u mjerodavnosti Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, a nad kojim, praktično, mi nemamo nikakve stvarne mjerodavnosti niti kao Agencija odlučujemo o eventualnom sukobu interesa niti imamo uvid u predmete o kojima se odlučuje. Ravnatelj i zamjenik ravnatelja Agencije po funkciji su članovi Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, i kao pojedinci imamo pravo glasa na sjednici. Međutim, naš glas u konačnici ne može ništa promijeniti. 

Najveća manjkavost

No, Zakon o zaštiti prijavitelja korupcije isključivo je u mjerodavnosti APIK-a. Tko su prijavitelji korupcije u BiH i može li ih Agencija zaštititi?

- Da, ako su uposleni u institucijama BiH i ako su prijavili korupciju u dobroj vjeri. Nažalost, Zakon štiti samo osobe uposlene u institucijama BiH, što je, prema mom mišljenju, njegova najveća manjkavost. Imali smo slučajeve da prijavitelj korupcije u dobroj vjeri prijavi korupciju, ali ga ne možemo zaštititi jer nije uposlen u institucijama BiH, već u nekom javnom poduzeću ili na drugoj razini vlasti. S druge strane, dobro je da je BiH donijela kakav-takav zakon koji štiti prijavitelje korupcije, jer prije prosinca 2013. godine nismo imali nikakav. Upravo primjenom tog zakona Agencija je spriječila da jedan prijavitelj korupcije iz institucije BiH ostane bez posla, što je prvi takav slučaj u regiji.

Koliko je Agencija do sada imala zahtjeva za dodjelu statusa uzbunjivača?

- Imali smo takvih 13 zahtjeva, od kojih je deset odbijeno, dok su tri statusa dodijeljena osobama uposlenim u institucijama BiH.

Agencija je svojim mandatom ograničena uglavnom na prevenciju korupcije, a javnost očekuje opipljivije i stvarne rezultate. Može li suzbijanje korupcije u BiH biti učinkovitije?

- Ne samo da može, već mora! U BiH ne govorimo o pojedinačnim koruptivnim kaznenim djelima, već o sustavnoj korupciji koja uništava sve potencijale koje ima ova zemlja. A ima ih ili ih je, makar, imala mnogo. Jednoglasno usvajanje Strategije za borbu protiv korupcije 2015.-2019. i pratećeg Akcijskog plana na državnoj razini, a sada i prihvaćanje aplikacije BiH za članstvo u EU, ulijeva mi nadu da će ubuduće morati biti više sluha za borbu protiv korupcije, kao gorućeg problema u zemlji.

Najviše prijava na rukovoditelje ministarstava i policiju

U kojoj oblasti u BiH je korupcija najzastupljenija, bar prema prijavama i informacijama koje dolaze do APIK-a?

- Najviše prijava, prema evidenciji koja je napravljena u Agenciji, što je navedeno i u izvješću za prošlu godinu koji je usvojila Parlamentarna skupština BiH, odnosilo se na pritužbe na rad rukovoditelja ministarstava, zatim na rad policijskih službenika, zloupotrebu službenog položaja, diskriminaciju i mobing, podmićivanje policijskih službenika, odavanje tajnih podataka, nepravilnosti u radu i nepravilnosti u vezi s provedbom javnog oglasa za upošljavanje.

Revizorska izvješća i kamen spoticanja

Brojna revizorska izvješća ukazuju na nepravilnosti u radu institucija BiH. Može li Agencija inicirati određene mjere kako bi odgovorni bili sankcionirani?

- Ono što mi u postojećim zakonskim okvirima možemo učiniti je da pravosudnim institucijama, kroz prijave koje dobivamo, ukažemo na određenu nepravilnost u radu pojedinca i institucije. U tom smislu, obveza svih institucija je da surađuju s nama i da nas informiraju o tome što je urađeno po određenoj prijavi. Međutim, podcrtavam, Zakon ne propisuje sankciju ukoliko pojedinac ili institucija ne surađuju s Agencijom, što zapravo i jeste kamen spoticanja u radu Agencije.