Šta je to koordinacija borbe protiv korupcije?

Koordinacija borbe protiv korupcije podrazumijeva koordinisano sprovođenje zakonskih i podzakonskih propis, te strateških dokumenta iz oblasti borbe protiv korupcije u BiH. Takođe, koordinacija borbe protiv korupcije je harmonizovano djelovanje svih aktera borbe protiv korupcije u skladu sa normativnim i strateškim okvirom borbe protiv korupcije, a koje daje efektivne rezultate. Da bi koordinacija borbe protiv korupcije funkcionisala u organizacionom smislu, neminovno je postojanje centralnog koordinirajućeg tijela koje će incirati i usmjeravati djelovanje aktera u borbi protiv korupcije.

Šta je to Strategija za borbu protiv korupcije?

Državna Strategija za borbu protiv korupcije predstavlja opštii okvir borbe protiv korupcije koji tretira glavne uzroke za pojavu korupcije kao i načine kako se boriti protiv te pojave. Ovaj dokument ima sistemski pristup borbi protiv korupcije, kreira se za određeni vremenski period na osnovu analize i procjene pojavnih oblika korupcije (fenomenološki aspekt) i stepena zastupljenosti ove pojave.

Šta je to Akcioni plan za sprovođenje Strategije?

Akcioni plan za sprovođenje Strategije predstavlja prateći operativni dokument Strategije za borbu protiv korupcije koji se sastoji od određenog broja aktivnosti koje imaju precizno definisan vremenski rok za realizaciju, indikatore uspješnosti i nosioce realizacije aktivnosti.

Zašto nam treba međunarodna saradnja u borbi protiv korupcije?

Međunarodna saradnja u borbi protiv korupcije je potrebna s obzirom da su ratifikovane međunarodne konvencije u oblasti borbe protiv korupcije, te je neophodno da se u potpunosti osigura njihova implementacija.

Zašto nam treba regionalna saradnja u borbi protiv korupcije?

Regionalna saradnja osnovni je element evropskih integracija. Ona je za zemlje procesa stabilizacije jedan od ključnih uslova integracije u Evropsku uniju. U skladu sa zaključcima Evropskog Savjeta iz Santa Marija de Feirea (2000.), od zemalja zapadnog Balkana zatraženo je zaključivanje međusobnih sporazuma ili konvencija o regionalnoj saradnji. Sporazumi o saradnji uključuju: međusobni politički dijalog, stvaranje zone slobodne trgovine, tijesnu saradnju u oblasti pravosuđa i unutrašnjih poslova, zajedničko suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije i svih drugih nezakonitih djela i ilegalne prekogranične trgovine. Obavezu regionalne saradnje zemlje procesa stabilizacije i pridruživanja preuzimaju i uspostavljanjem bilateralnih odnosa s Evropskom unijom.

Šta je Proces stabilizacije i pridruživanja?

Proces stabilizacije i pridruživanja (PSP) predstavlja posebnu vrstu regionalnog pristupa Evropske unije državama zapadnog Balkana. Albanija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Srbija i Crna Gora i Hrvatska po prvi put su dobile priliku da na osnovu njima prilagođenog pristupa postanu članice Unije. Suštinu PSP predstavlja: potpisivanje i sprovođenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), kako bi se uspostavljanjem posebne vrste ugovornih odnosa osnažila saradnja sa zemljama regiona. SSP su napravljeni po mjeri svake od država, imajući u vidu njene specifičnosti, a rokovi za početak pregovora o zaključivanju SSP i za njegovu realizaciju razlikuju se od slučaja do slučaja. Proces stabilizacije i pridruživanja, osim što sadrži podsticaje u vidu različitih programa pomoći, postavlja i određene ekonomske i političke uslove, tj. ispunjavanje kriterija iz Kopenhagena.

Šta  znači za Bosnu i Hercegovinu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju ?

Stupanjem na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 1. juna 2015. godine prestalo je važenje Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima. Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) se Bosni i Hercegovini potvrđuje status pridružene članice i potencijalne kandidatkinje za članstvo u EU, a odnosi BiH sa EU podižu na viši nivo jer obaveze koje proističu iz političkog dijaloga i regionalne saradnje su sada dio ugovornog odnosa. Iz Sporazuma proizlaze određene političke, institucionalne i ekonomske implikacije, a očekivano je da primjena njegovih odredbi donese direktnu i posrednu korist za građane BiH. Odredbe SSP-a, između ostalog, nalažu postepeno usklađivanje bh zakonodavstva s propisima EU u oblasti uslova rada, naročito zdravlja i bezbjednosti na radu, te jednakih mogućnosti. BiH treba da preduzme neophodne mjere kako bi postepeno postigla usaglašenost s tehničkim propisima EU i evropskim postupcima standardizacije, metodologije, akreditacije i ocjenjivanja usklađenosti, što treba da poveća kvalitet i bezbjednost proizvoda na bh tržištu, kao i konkurentnost bh proizvoda na tržištu Unije. Primjena Sporazuma treba da dovede do povećanja zaštite potrošača, zaštite ličnih podataka, bolje saradnje ugovornih strana u oblasti azila, migracija, upravljanja granicama, borbe protiv zloupotrebe droga, terorizma, organizovanog kriminala i pranja novca, što u konačnici znači bolju zaštitu bezbjednosti bh građana.

Šta je GRECO?

GRECO je uspostavljen kao mehanizam za monitoring u skladu s Djelimičnim i proširenim sporazumom o uspostavljanju „Grupe država protiv korupcije – GRECO”, koji je Komitet ministara Savjeta Evrope usvojio 5. maja 1998. godine. Njen cilj je da se koristeći proces uzajamne evaluacije i međusobnog pritiska, vrši monitoring država potpisnica u njihovom djelovanju u oblasti borbe protiv korupcije. Pronalaženja nedostataka u antikorupcijskim politikama spomenutih država je korisno, jer podstiče na neophodne zakonodavne, institucionalne i praktične reforme. Svaka država koja potpiše Krivičnopravnu ili Građanskopravnu konvenciju Savjeta Europe o korupciji automatski postaje članica GRECO-a i njegovih sistema evaluacije.

Bosna i Hercegovina postala je članicom GRECO-a 2000. godine. Trenutno se BiH nalazi u Četvrtom krug evaluacije GRECO-a, pod nazivom: “Sprečavanje korupcije među članovima Parlamenta, sudijama i tužiocima”. Ova tema je istovremeno povezana s prethodnim radom GRECO-a, prije svega, Prvim krugom evaluacije u kojem je snažno naglašena nezavisnost pravosuđa, Drugim krugom evaluacije u kojem je posebno ispitan izvršni nivo javne uprave i Trećem krugu evaluacije, čiji fokus je bio usmjeren na inkriminaciju korupcije i sprečavanje korupcije u kontekstu političkog finansiranja.   

Šta je UNCAC?

Konvencija Ujedinjenih Nacija protiv korupcije-UNCAC je prvi pravno obavezujući međunarodni antikorupcijski instrument. U svojih 8 poglavlja i 71 članova, Konvencija obavezuje države potpisnice da propišu krivična i druga djela koja će obuhvatiti širok spektar korupcijskih djela, ako ona već ne predstavljaju krivična djela u skladu s domaćim zakonodavstvom. Konvencija ide dalje od prethodnih instrumenata ove vrste, inkriminirajući ne samo osnovne oblike korupcije, kao što su mito i pronevjera javnih fondova, nego i trgovinu uticajem, skrivanje i pranje sredstava pribavljenih korupcijom, kao i ometanje sudskog postupka. UNCAC pokriva sve radnje protiv korupcije, od preventivnih mjera (uspostavljanje preventivnog antikorupcijskog tijela, zaštite prijavitelja korupcije i sl.), istrage i krivičnog gonjenja do zamrzavanja, oduzimanja, konfiskacije i povrata imovine stečene krivičnim djelom, kao i međunarodnu saradnju. Krivična djela u Konvenciji odnose se i na problematične oblasti korupcije u privatnom sektoru.

BiH je završila proces nadzora iz prvog preglednog kruga o implementacije Konvencije UN-a protiv korupcije u BiH u 2015. godini nad poglavljima III (Inkriminacija i sprovođenje zakona) i IV (Međunarodna saradnja). Po okončanju procesa nadzora UNCAC-a u BiH, Savjet ministara BiH je usvojio Informaciju u vezi revizije implementacije Konvencije UN-a za borbu protiv korupcije u BiH. Zadužene su nadležne institucije u BiH da pristupe aktivnostima na ispunjenju preporuka iz Izvršnog sažetka Izvještaja, a u cilju potpune implementacije Konvencije Ujedinjenih nacija protiv korupcije u BiH.

Šta je Plan za borbu protiv korupcije ?

Plan za borbu protiv korupcije predstavlja operacionalizaciju strateških programa i aktivnosti iz Strategije za borbu protiv korupcije 2015-2019. i Akcionog plana za sprovođenje sa precizno određenim aktivnostima, vremenskim rokovima, institucijama nadležnim za sprovođenje, indikatorima uspješnosti i potrebnim resursima.

Šta su Smjernice za izradu planova za borbu protiv korupcije na nivou institucija BiH ?

Agencija je kreirala i usvojila Smjernice za izradu planova za borbu protiv korupcije na nivou institucija BiH. Smjernice za izradu planova za borbu protiv korupcije predstavljaju dokument koji u potpunosti opisuje elemente koji treba da budu sadržani u planovima za borbu protiv korupcije u institucijama BiH.

Koji su elementi Plana za borbu protiv korupcije?

Plan za borbu protiv korupcije sadrži sljedeće elemente:

• Uvod (nadležnosti, definicija korupcije, pojašnjenje pojmova integritet, etika , koordinacija, prevencija i sl., opšti cilj Strategije, vremenski okvir, obaveze i odgovornosti u smislu sprovođenja , finansijsku projekciju, eventualni rizici u sprovođenju ).
• Zakoni u BiH koji direktno ili indirektno regulišu oblast borbe protiv korupcije.
• Strateški okvir u borbi protiv korupcije u BiH predstavlja Strategija za borbu protiv korupcije BiH 2015-2019. , dok plan podrazumijeva dosljednu primjenu zakonski propisa, prevenciju u cilju sprečavanja korupcije, prijavu slučajeva korupcije, kao i podizanje svijesti zaposlenih o rizicima korupcije.
• Međunarodni dokumenti predstavljaju najznačajnije dokumente u oblasti borbe protiv korupcije koji su potpisani i ratifikovani od strane Bosne i Hercegovine.
• Praćenje sprovođenja plana podrazumijeva  kontinuirane aktivnosti praćenja realizacije aktivnosti.
• Tabelarni pregled aktivnosti za sprovođenje plana čine dvije kategorije aktivnosti:
• 1. aktivnosti predviđene Akcionim planom za sprovođenje Strategije ( standardne i specifične) i
• 2. Aktivnosti iz domena prevencije korupcije u širem kontekstu (u skladu sa misijom i vizijom institucije uvrštavaju određene aktivnosti u plan).

Kako štitimo prijavitelje korupcije?

Zaštita prijavitelja korupcije je mehanizam kojim ova Agencija štiti prijavitelja korupcije koji u dobroj vjeri prijavi korupciju u institucijama Bosne i Hercegovine.

Kako prijaviti korupciju?

Korupciju mogu prijaviti građani putem besplatnog telefonskog broja: 080054321, putem pošte na adresu: Dabrobosanska 26-28, Istočno Sarajevo, putem e-mail-a: prijavakorupcije@apik.ba i lično dolaskom u Agenciju na pomenutu adresu. 

 

Šta može Agencija uraditi po Vašoj prijavi korupcije ?

Agencija će u skladu sa Zakonom o Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije („Službeni glasnik BiH“, broj:103/09 i 58/13) Vašu prijavu analizirati i proslijediti nadležnoj instituciji na postupanje.

Zašto nam treba nevladin sektor u borbi protiv korupcije ?

Saradnja između institucija i civilnog društva pruža okvir koji će pomoći usmjeravanju zajedničkog odnosa na svim nivoima vlasti u BiH, od lokalnih zajednica (opština) do nivoa države BiH. Ovom saradnjom se potvrđuje opredijeljenost institucija u BiH i civilnog društva da ojačaju svoje obaveze i odgovornosti u ispunjavanju preuzetih uloga u razvoju i pružanju javnih politika kao i da institucije u BiH preuzmu obavezu i ojačaju svoju ulogu u promovisanju dobrovoljnih i društvenih aktivnosti u svim oblastima društvenog života.

Šta su Smjernica za saradnju Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije sa organizacijama civilnog društva (OCD)?

Agencija je kreirala i usvojila Smjernice za saradnju sa organizacijama civilnog društva (OCD), a kojima se na sistemski način definišu oblici saradnje i koordinacije u pogledu sprovođenja specifičnih projekata u oblasti antikorupcije.

Što je to prevencija korupcije?

Pod prevencijom korupcije podrazumijeva se širi kontekst aktivnosti usmjerenih prije svega na identificiranje i eliminiranje uzroka korupcije, odvraćanje osoba od činjenja kaznenih djela u vezi s korupcijom, osiguranje i unaprjeđenje pravnog okvira za prevenciju korupcije, poticanje sudjelovanja civilnog društva u prevenciji korupcije, podizanje svijesti javnosti i stvaranje odnosa netolerancije prema korupciji, edukacija i bolje upoznavanje društva o uzrocima i posljedicama utjecaja korupcije, te aktivno sudjelovanje u prevenciji i promoviranju transparentnog i odgovornog rada tijela i institucija u BiH.

Koji su poslovi Sektora za prevenciju korupcije?

U Sektoru za prevenciju korupcije obavljaju se slijedeći poslovi: prikupljanja i analiziranja statističkih i drugih podataka, informiranje svih relevantnih subjekata u BiH o rezultatima istraživanja, analiziranje dostavljenih podataka s ciljem utvrđivanja pojava koruptivnog djelovanja, izrade Strategije za borbu protiv korupcije i Akcijskog plana za njezinu provedbu, praćenja sukoba interesa, analiziranje pravomoćnih odluka mjerodavnih tijela za procesuiranje sukoba interesa s ciljem sagledavanja pojava koruptivnog djelovanja i obavještavanja mjerodavnih institucija o zatečenom stanju, davanje preporuka za strategiju upravljanja sukobom interesa u pojedinačnim slučajevima, te izdavanje smjernica za politiku upravljanja sukobom interesa u institucijama vlasti, propisivanja jedinstvene metodologije za prikupljanje podataka o imovinskom stanju javnih službenika, u koordinaciji s mjerodavnim tijelima, propisivanja jedinstvene metodologije i smjernica za izradu planova integriteta i pružanja pomoći javnim institucijama na svim razinama u njihovoj provedbi, praćenja efekata primjene zakona i podzakonskih akata koji imaju za cilj prevenciju korupcije i davanje mišljenja i instrukcija o pitanju njihove primjene, iniciranja aktivnosti u vezi s izmjenama i dopunama postojećih zakonskih rješenja i njihovo usklađivanje, suradnje s domaćim naučnim i stručnim organizacijama, medijima i nevladinim organizacijama po pitanju prevencije korupcije, razvoja edukativnih programa u vezi s prevencijom korupcije i borbe protiv korupcije, te nadzor nad njihovom provedbom i drugi slični poslovi.

Šta je integritet?

Integritet potiče od latinske riječi „Integritas“ što znači čestitost, cjelina, usaglašenost, nedjeljivost, postojanost, iskrenost i jednistvo. To je pojam koji označava da osoba, odnosno institucija u cjelini svoj rad zasniva na načelima poštenja, savjesnosti, nepristrasnosti, transparentnosti. Pod integritetom institucije podrazumijevamo sposobnost institucije da poštuje  norme i pravila, koja upravljaju područjem njenog djelovanja.

Koliko vrsta integriteta razlikujemo?

Kada govorimo o integritetu neophodno je razlikovati tri vrste integriteta i to: lični integritet, integritet institucije (institucionalni integritet) i društveni integritet. Pod ličnim integritetom podrazumijevamo postupanje u skladu sa moralnim obavezama i načelima, to je ono ponašanje koje svaki pojedinac „ponese od kuće“. Pod institucionalnim integritetom podrazumijevamo način rada institucije i uposlenih u njoj, koji rade i djeluju u skladu sa načelom nezavisnosti, nepristrasnosti, transparentnosti i poštenja. Ne možemo govoriti o integritetu institucije ukoliko ne postoji izgrađen integritet pojedinca, koji je svjestan da interes institucije mora biti iznad njegovog privatnog interesa. Pojedinac sa izgrađenim integritetom, doprinijet će jačanju integriteta institucije, a jak lični integritet kao i integritet institucije treba da doprinese gradnji društvenog integriteta.

Šta je plan integriteta?

Plan integriteta je interni antikorupcijski dokument preventivnog karaktera  u kojem je sadržan skup mjera pravne i praktične prirode kojim se sprječavaju i otklanjaju mogućnosti za nastanak i razvoj različitih oblika korupcije, koruptivnog dejstva kao i drugih oblika nepravilnosti u radu institucije.

Zašto institucija treba da ima izrađen plan integriteta? Koja je svrha (cilj) izrade plana integriteta?

Svrha izrade i usvajanja navedenog dokumenta je da se unutar institucije  skrene pažnja kako na postojeće nepravilnosti tako i na potencijalne nepravilnosti te  da se definišu rizične oblasti, radna mjesta podložna različitim oblicima nepravilnosti i koruptivnom djelovanju te da se na taj način djeluje preventivno, odnosno da se skrene pažnja na eventualne rizike na nepravilnosti u radu institucije. Za plan integriteta je karakteristično da posjeduje  sposobnost prilagođavanja specifičnostima različitih institucija i djelatnosti te kao takav  doprinosi povećanju efikasnosti u ostvarenju ciljeva antikorupcijske politike.

Koji su vidljivi efekti uvođenja principa integriteta u rad institucija?

Efekti uvođenja principa institucija su: povećanje efikasnosti i transparentnosti rada institucije, poboljšanje kvalitete rada institucije, dosljedna primjena propisa i internih akata, standardizacija procesa rada te jačanje povjerenja u rad instituciju od strane građana, ali i cjelokupne javnosti.

Koje institucije su u obavezi da izrade plan integriteta?

Javne institucije, na svim nivoima u BiH, dužne su da izvrše samoprocjenu koliko su podložne korupciji, koruptivnom dejstvu te drugim oblicima nepravilnosti u njihovom radu, da procijene koja su rizična područja kao i rizična radna mjesta te da, na osnovu izvršene procjene, pristupe izradi i usvajanju plana integriteta. Plan integriteta javne institucije koja ima više od jedne organizacione  jedinice, odnosno javne institucije koja je organizovana i djeluje na cijelom području BiH, sačinjava jedinstveni plan integriteta za  navedenu instituciju. Organizaciona jedinica javne institucije  je obavezna izraditi i usvojiti jedinstveni plan integriteta za sve njene organizacione jedinice, ako je organizaciona jedinica u kojoj je zaposleno: a) više od deset državnih službenika te b) ukoliko obavlja svoje dužnosti na osnovu teritorijalnih načela (podružnice, policijske stanice i sl.) i u kojoj je zaposleno više od pet državnih službenika.