Predstavnici Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije danas su održali sastanak sa timom eksperata OSCE Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR).
Cilj posjete predstavnika ODIHR-a je prikupljanje informacija o situaciji branitelja ljudskih prava u Bosni i Hercegovini kao i mjerama i mehanizmima koji su uspostavljeni za zaštitu branitelja.
Pored Andrewa Gardnera, zamjenika direktora u Odjelu za ljudska prava i Angelice Notaristefano, savjetnice u ODIRH-u, sastanku su u ime Agencije prisustvovali Mevludin Džindo, pomoćnik direktora u Sektoru za koordinaciju borbe protiv korupcije i Dženana Pinjo, stručni savjetnik za međunarodnu saradnju.
Pomoćnik direktora u Sektoru za koordinaciju borbe protiv korupcije upoznao je prisutne o nadležnostima Agencije vezano za legislativu o zaštiti prijavitelja na svim nivoima vlasti u BiH. U nastavku izlaganja detaljno se osvrnuo na procedure prijavljivanja i postupanja po zaprimljenim podnescima s indicijama koruptivnog ponašanja, a u skladu sa Zakonom o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju u institucijama BiH.
Konačni izvještaj o procjeni drugog ciklusa procjene koji se fokusira na položaj branitelja ljudskih prava biće objavljen 2023. godine i pružit će pregled i analizu nalaza svih posjeta zemljama koje su provedene u okviru ciklusa procjene kao i preporuka za 57 država članica OSCE-a.
U tom smislu predstavnici ODIHR-a istakli su kako je OSCE Ured za demokratske institucije i ljudska prava izradio Smjernice o zaštiti branitelja ljudskih prava koje su dostupne na sljedećem linku: https://www.osce.org/odihr/guidelines-on-the-protection-of-human-rights-defenders.
„Smjernice su potkrijepljene ključnim međunarodnim instrumentima koji se odnose na zaštitu branitelja ljudskih prava, a naročito Deklaracijom Ujedinjenih naroda o pravu i odgovornosti pojedinaca, grupa i društvenih organa da unaprjeđuju i štite univerzalno priznata ljudska prava i osnovne slobode. Ove smjernice ne postavljaju nove standarde, niti teže da stvore „posebna“ prava za branitelje ljudskih prava, već su fokusirane na zaštitu ljudskih prava onih koji se izlažu riziku zbog svog rada na polju ljudskih prava. Kao takve, ove smjernice imaju za cilj da doprinesu unapređenju jednake zaštite ljudskih prava za sve“[1].
U smjernicama je također akcentirana potreba da se: „uspostave efikasni kontrolni mehanizmi kako bi se istražilo moguće neprofesionalno ponašanje organa odgovornih za provođenje zakona i sudskih službenika u pogledu sudskog uznemiravanja branitelja ljudskih prava. Pored toga, treba dosljedno rješavati sve strukturne nedostatke koji mogu dovesti do zloupotrebe ovlaštenja ili korupcije u pravosuđu i organima odgovornim za provođenje zakona.“[2]
Nadalje ističu da: „Države treba da priznaju važnost uzbunjivača, koji rade u javnom interesu u cilju otkrivanja zloupotrebe ljudskih prava i korupcije kako u javnom, tako i u privatnom sektoru. Države treba da usvoje zakone i prakse koje omogućavaju zaštitu uzbunjivača i da pruže sigurnu alternativu tišini. U pravnim postupcima protiv uzbunjivača, javni interes za informacije koje su otkrivene treba da dobije odgovarajuću težinu. Uzbunjivači naročito treba da budu efikasno zaštićeni od krivičnog gonjenja i kažnjavanja zbog otkrivanja državnih tajni, kada se otkriju informacije o odgovornosti predstavnika države ili nedržavnih aktera za teške zloupotrebe ljudskih prava, koje ne smiju biti zaštićene kao državne tajne.“[1]
[1] Informacije preuzete: https://www.osce.org/files/f/documents/d/3/195336.pdf, tačka 48
[1] Informacije preuzete: https://www.osce.org/files/f/documents/d/3/195336.pdf
[2] Informacije preuzete: https://www.osce.org/files/f/documents/d/3/195336.pdf, tačka 28