Zbog tekstova pojedinih medija u BiH objavljenih proteklih dana dužni smo dati pojašnjenje u svezi sa mjerodavnostima i djelokrugom rada Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, ali i ispraviti netočne podatke koje su pojedini mediji objavili.
Institucija iz čijeg se naziva vidi da nije Agencija za borbu protiv korupcije (kao što je slučaj u Srbiji), već Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, utemeljena je Zakonom o Agenciji u prosincu 2009. godine, u kojem su jasno definirane njezine mjerodavnosti. Od tih mjerodavnosti niti jedna ne uključuje borbu protiv korupcije u smislu represije - procesuiranja osoba osumnjičenih za korupciju i rješavanje predmeta korupcije na način kako to rade pravosudna i policijska tijela u BiH.
Naime, BiH je ratificirala Konvenciju UN-a za borbu protiv korupcije, kao i niz drugih konvencija EU koje definiraju ovu oblast. Upravo u Konvenciji UN-a za borbu protiv korupcije navedeno je da je prevencija korupcije najuspješniji način borbe protiv korupcije. BiH je prihvatila ovaj model i uspostavila Agenciju koja se isključivo bavi prevencijom korupcije. Pored toga, neophodno je istaći da u BiH postoji dovoljno tijela odnosno institucija za provedbu zakona koje se bave represijom kada je riječ o borbi protiv korupcije.
Dakle, prevencija je, uz dodanu koordinaciju borbe protiv korupcije, temeljna mjerodavnost ove Agencije. To, između ostalog, podrazumijeva izradu antikorupcijskih dokumenata, razvoj edukativnih programa, javno publiciranje informacija o stanju korupcije, suradnju s međunarodnim institucijama, davanje preporuka za realizaciju aktivnosti u svezi sa prevencijom korupcije i druge mjerodavnosti od kojih niti jedna nije represivnog karaktera.
Istina, kao jedna od mjerodavnosti Agencije u Zakonu je navedeno i da „Agencija postupa po zaprimljenim podnescima s indicijama koruptivnog ponašanja sukladno važećim propisima“. Pri tome nigdje nije navedeno, niti pojašnjeno na koji način Agencija postupa po dobivenim podnescima, te dokle idu njezine ovlasti u tom smislu. Prema slovu Zakona koje je jedino mjerodavno – nidokle! Dakle, Agencija, kada dobije prijavu s indicijama korupcije, sve što može učiniti sukladno ovlastima koje ima i kadrovskim kapacitetima koje (ne)posjeduje kada je riječ o postupanju po zaprimljenim podnescima, jeste da prijavu proslijedi tijelima kojima je postupanje po prijavama temeljna mjerodavnost. Dakle, tužiteljstvima!
Takvih prijava u 2016. godini, kako smo naveli u izvješću za ovu godinu, bilo je 139. Po svim prijavama se postupilo sukladno (vrlo ograničenim) mjerodavnostima Agencije.
Dakle, Agencija u 2016. godini nije zaprimila 884 predmeta korupcije, već 884 predmeta ukupno od kojih se većina odnosi na dopise koji nam šalju institucije u BiH u svezi sa planovima integriteta, planovima borbe protiv korupcije, zahtjevima za pristup informacijama ili novinarskim upitima, pozivima na događaje, pozivima na potpisivanje memoranduma i slično.
Na predmete koji se odnose na prijavu korupcije otpada tek dio njih, a ne 884 predmeta kako su to pojedini mediji objavili. Stoga procent od 18 posto završenih predmeta korupcije, kako je objavljeno, apsolutno ne odgovara istini. Kada je riječ o prijavama korupcije, po svim zaprimljenim podnescima se postupilo sukladno mjerodavnostima definiranim Zakonom o Agenciji.
Dakle, kada je riječ o postupanju po zaprimljenim predmetima korupcije, provodljivost je 100 posto, a ne 18 posto kako su pojedini mediji proizvoljno zaključili.