Predstavnici Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije danas su održali sastanak sa timom eksperata OSCE Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR).
Cilj posjete predstavnika ODIHR-a je prikupljanje informacija o situaciji branitelja ljudskih prava u Bosni i Hercegovini kao i mjerama i mehanizmima koji su uspostavljeni za zaštitu branitelja.
Pored Andrewa Gardnera, zamjenika ravnatelja u Odjelu za ljudska prava i Angelice Notaristefano, savjetnice u ODIRH-u, sastanku su u ime Agencije nazočili Mevludin Džindo, pomoćnik ravnatelja u Sektoru za koordinaciju borbe protiv korupcije i Dženana Pinjo, stručna savjetnica za međunarodnu suradnju.
Pomoćnik ravnatelja u Sektoru za koordinaciju borbe protiv korupcije upoznao je nazočne o mjerodavnostima Agencije vezano za zakonodavstvo o zaštiti prijavitelja na svim razinama vlasti u BiH. U nastavku izlaganja detaljno se osvrnuo na procedure prijavljivanja i postupanja po zaprimljenim podnescima s indicijama koruptivnog ponašanja, a sukladno Zakonu o zaštiti osoba koje prijavljuju korupciju u institucijama BiH.
Konačno izvješće o procjeni drugog ciklusa procjene koji se fokusira na položaj branitelja ljudskih prava biti će objavljen 2023. godine i pružit će pregled i analizu nalaza svih posjeta zemljama koje su provedene u okviru ciklusa procjene kao i preporuka za 57 država članica OSCE-a.
U tom smislu predstavnici ODIHR-a istakli su kako je OSCE Ured za demokratske institucije i ljudska prava izradio Smjernice o zaštiti branitelja ljudskih prava koje su dostupne na sljedećem linku: https://www.osce.org/odihr/guidelines-on-the-protection-of-human-rights-defenders.
„Smjernice su potkrijepljene ključnim međunarodnim instrumentima koji se odnose na zaštitu branitelja ljudskih prava, a naročito Deklaracijom Ujedinjenih nacija o pravu i odgovornosti pojedinaca, grupa i društvenih tijela da unaprjeđuju i štite univerzalno priznata ljudska prava i temeljne slobode. Ove smjernice ne postavljaju nove standarde, niti teže stvoriti „posebna“ prava za branitelje ljudskih prava, već su usmjerene na zaštitu ljudskih prava onih koji se izlažu riziku zbog svog rada na polju ljudskih prava. Kao takve, ove smjernice imaju za cilj doprinijeti unaprjeđenju jednake zaštite ljudskih prava za sve“[1].
U smjernicama je također akcentirana potreba da se: „uspostave učinkoviti kontrolni mehanizmi kako bi se istražilo moguće neprofesionalno ponašanje tijela odgovornih za provedbu zakona i sudbenih službenika u pogledu sudskog uznemiravanja branitelja ljudskih prava. Pored toga, treba dosljedno rješavati sve strukturne nedostatke koji mogu dovesti do zlouporabe ovlaštenja ili korupcije u pravosuđu i tijelima odgovornim za provedbu zakona.“[2]
Nadalje ističu da: „Države trebaju priznati važnost uzbunjivača, koji rade u javnom interesu u cilju otkrivanja zlouporabe ljudskih prava i korupcije kako u javnom, tako i u privatnom sektoru. Države trebaju usvojiti zakone i prakse koje omogućavaju zaštitu uzbunjivača i pružiti sigurnu alternativu tišini. U pravnim postupcima protiv uzbunjivača, javni interes za informacije koje su otkrivene treba dobiti odgovarajuću težinu. Uzbunjivači naročito trebaju biti efikasno zaštićeni od kaznenog gonjenja i kažnjavanja zbog otkrivanja državnih tajni, kada se otkriju informacije o odgovornosti predstavnika države ili nedržavnih aktera za teške zlouporabe ljudskih prava, koje ne smiju biti zaštićene kao državne tajne.“[1]
[1] Informacije preuzete: https://www.osce.org/files/f/documents/d/3/195336.pdf, točka 48