Zbog tekstova pojedinih medija u BiH objavljenih proteklih dana dužni smo dati pojašnjenje u vezi sa nadležnostima i djelokrugom rada Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, ali i ispraviti netačne podatke koje su pojedini mediji objavili.
Institucija iz čijeg se naziva vidi da nije Agencija za borbu protiv korupcije (kao što je slučaj u Srbiji), već Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, osnovana je Zakonom o Agenciji u decembru 2009. godine, u kojem su jasno definirane njene nadležnosti. Od tih nadležnosti niti jedna ne uključuje borbu protiv korupcije u smislu represije - procesuiranja osoba osumnjičenih za korupciju i rješavanje predmeta korupcije na način kako to rade pravosudni i policijski organi u BiH.
Naime, BiH je ratificirala Konvenciju UN-a za borbu protiv korupcije, kao i niz drugih konvencija EU koje definiraju ovu oblast. Upravo u Konvenciji UN-a za borbu protiv korupcije navedeno je da je prevencija korupcije najuspješniji način borbe protiv korupcije. BiH je prihvatila ovaj model i uspostavila Agenciju koja se isključivo bavi prevencijom korupcije. Pored toga, neophodno je istaći da u BiH postoji dovoljno tijela odnosno institucija za provođenje zakona koje se bave represijom kada je riječ o borbi protiv korupcije.
Dakle, prevencija je, uz dodanu koordinaciju borbe protiv korupcije, osnovna nadležnost ove Agencije. To, između ostalog, podrazumijeva izradu antikorupcionih dokumenata, razvoj edukativnih programa, javno publiciranje informacija o stanju korupcije, saradnju sa međunarodnim institucijama, davanje preporuka za realizaciju aktivnosti u vezi s prevencijom korupcije i druge nadležnosti od kojih niti jedna nije represivnog karaktera.
Istina, kao jedna od nadležnosti Agencije u Zakonu je navedeno i da „Agencija postupa po zaprimljenim podnescima s indicijama koruptivnog ponašanja u skladu s važećim propisima“. Pri tome nigdje nije navedeno, niti pojašnjeno na koji način Agencija postupa po dobijenim podnescima, te dokle idu njena ovlaštenja u tom smislu. Prema slovu Zakona koje je jedino mjerodavno – nidokle! Dakle, Agencija, kada dobije prijavu sa indicijama korupcije, sve što može učiniti u skladu sa ovlaštenjima koje ima i kadrovskim kapacitetima koje (ne)posjeduje kada je riječ o postupanju po zaprimljenim podnescima, je da prijavu proslijedi organima kojima je postupanje po prijavama osnovna nadležnost. Dakle, tužilaštvima!
Takvih prijava u 2016. godini, kako smo naveli u izvještaju za ovu godinu, bilo je 139. Po svim prijavama je postupljeno u skladu sa (vrlo ograničenim) nadležnostima Agencije.
Dakle, Agencija u 2016. godini nije zaprimila 884 predmeta korupcije, već 884 predmeta ukupno od kojih se većina odnosi na dopise koji nam šalju institucije u BiH u vezi sa planovima integriteta, planovima borbe protiv korupcije, zahtjevima za pristup informacijama ili novinarskim upitima, pozivima na događaje, pozivima na potpisivanje memoranduma i slično.
Na predmete koji se odnose na prijavu korupcije otpada tek dio njih, a ne 884 predmeta kako su to pojedini mediji objavili. Stoga procenat od 18 posto završenih predmeta korupcije, kako je objavljeno, apsolutno ne odgovara istini. Kada je riječ o prijavama korupcije, po svim zaprimljenim podnescima je postupljeno u skladu sa nadležnostima definiranim Zakonom o Agenciji.
Dakle, kada je riječ o postupanju po zaprimljenim predmetima korupcije, provodivost je 100 posto, a ne 18 posto kako su pojedini mediji proizvoljno zaključili.