Razgovarao: Benamin TURKOVIĆ

Hasim Šabotić, novoimenovani direktor Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije u BiH (APIK), ima dugogodišnje policijsko-istražiteljsko iskustvo iza sebe u bh. strukturama za provođenje zakona. 

U prvom medijskom istupu s pozicije direktora APIK-a, za naš list kaže da mu nije trebalo puno vremena da zaključi kako Zakon o Agenciji na čije je čelo došao obiluje nedostacima koji su kamen spoticanja kada je riječ o uspješnoj borbi protiv korupcije u BiH.

Sukob interesa

- Ako samo nakratko analizirate Zakon o Agenciji i vidite nadležnosti koje imamo, sve će vam biti jasno. Ljudi od nas očekuju konkretne rezultate u borbi protiv korupcije, a mi ih u ovom momentu ne možemo postići dok ne budu promijenjene nadležnosti Agencije. Navest ću vam samo jedan primjer. Zakon kaže da su institucije obavezne sarađivati s Agencijom, ali nigdje nema kaznena odredba predviđena za one koji ne sarađuju. I tada se nalazimo u velikom problemu - otvoren je Šabotić.  

Mandat Vašeg prethodnika obilježile su brojne prepreke, od nedostatka adekvatnog radnog prostora i zaposlenih u Agenciji do nerazumijevanja vlasti za problem korupcije u BiH. Kakvo ste stanje zatekli? 

- Ne baš optimistično. Zatekao sam 33 zaposlena, od kojih osam radi u Odjeljenju za sukob interesa, koje je u službi Komisije za odlučivanje o sukobu interesa, a ne Agencije. Kada izuzmemo tih osam ljudi, ostane svega 25 njih koji se trebaju boriti protiv sistemske korupcije u BiH, odnosno čiji je zadatak da uspostave efikasan sistem prevencije korupcije u institucijama na svim nivoima u BiH. 

Na čemu ćete onda Vi insistirati, odnosno šta ste sebi zadali kao ciljeve? 

- Nisam čovjek koji postavlja nerealne ciljeve i obećava ono što ne može ispuniti. Svjestan sam činjenice da je bez političke volje nemoguće bilo šta promijeniti u BiH. Međutim, ova agencija u narednom periodu mora pronaći način kako bi bile otklonjene prepreke s kojima se susreće kada je riječ o sistemskoj borbi protiv korupcije u BiH. 

Koji je to način?

 - Taj da niko od relevantnih faktora u državi ne bude zaobiđen i na tome ćemo što prije početi raditi. Nastojat ćemo da u što kraćem vremenu uspostavimo saradnju sa svim institucijama u BiH koje rade na provođenju zakona, a posebno s Tužilaštvom BiH, te tužilaštvima na entitetskim, nivou Brčko Distrikta i kantonalnim nivoima. Trenutno je u toku ciklus posjeta novog rukovodstva Agencije vladama kantona, odnosno kantonalnim premijerima s kojima razgovaramo o uspostavi tijela za sprečavanje korupcije na ovim nivoima vlasti i donošenju strateških dokumenata.

Ima li namjerne opstrukcije rada Agencije za borbu protiv korupcije?

- Kada sam odlučio da se prijavim na poziciju rukovodioca ove institucije, detaljno sam proučio Zakon o Agenciji i propise koji reguliraju ovu oblast. Osim toga, posao vodećeg istražitelja u SIPA-i pružao mi je mogućnost da sagledam realno stanje kada je riječ o borbi protiv najtežih oblika kriminala u BiH. Potpuno je jasno, a to, čini mi se, nije ni tajna, da je ova agencija formirana samo kako bi bili zadovoljeni formalni uvjeti za liberalizaciju viznog režima BiH, a ne kao izraz stvarne političke volje u BiH. To se najbolje vidi iz vrlo nespretnih, nepreciznih i nejasnih odredaba Zakona o Agenciji, koje možete tumačiti na način kako vam u datom momentu odgovara.
 
Osim toga, izmjenama Zakona o sukobu interesa Agenciji je pripalo Odjeljenje za sukob interesa, što je do tada bilo u nadležnosti CIK-a, a nad kojim, praktično, mi nemamo nikakve stvarne nadležnosti niti kao Agencija odlučujemo o eventualnom sukobu interesa niti imamo uvid u predmete o kojima se odlučuje. Direktor i zamjenik direktora Agencije po funkciji su članovi Komisije za odlučivanje o sukobu interesa, i kao pojedinci imamo pravo glasa na sjednici. Međutim, naš glas u konačnici ne može ništa promijeniti. 

Najveća manjkavost

No, Zakon o zaštiti prijavitelja korupcije isključivo je u nadležnosti APIK-a. Ko su prijavitelji korupcije u BiH i može li ih Agencija zaštititi?

- Da, ako su zaposleni u institucijama BiH i ako su prijavili korupciju u dobroj vjeri. Nažalost, Zakon štiti samo osobe zaposlene u institucijama BiH, što je, prema mom mišljenju, njegova najveća manjkavost. Imali smo slučajeve da prijavitelj korupcije u dobroj vjeri prijavi korupciju, ali ga ne možemo zaštititi jer nije zaposlen u institucijama BiH, već u nekom javnom preduzeću ili na drugom nivou vlasti. S druge strane, dobro je da je BiH donijela kakav-takav zakon koji štiti prijavitelje korupcije, jer prije decembra 2013. godine nismo imali nikakav. Upravo primjenom tog zakona Agencija je spriječila da jedan prijavitelj korupcije iz institucije BiH ostane bez posla, što je prvi takav slučaj u regionu.

Koliko je Agencija do sada imala zahtjeva za dodjelu statusa uzbunjivača?

- Imali smo takvih 13 zahtjeva, od kojih je deset odbijeno, dok su tri statusa dodijeljena osobama zaposlenim u institucijama BiH.

Agencija je svojim mandatom ograničena uglavnom na prevenciju korupcije, a javnost očekuje opipljivije i stvarne rezultate. Može li suzbijanje korupcije u BiH biti efikasnije?

- Ne samo da može, već mora! U BiH ne govorimo o pojedinačnim koruptivnim krivičnim djelima, već o sistemskoj korupciji koja uništava sve potencijale koje ima ova zemlja. A ima ih ili ih je, makar, imala mnogo. Jednoglasno usvajanje Strategije za borbu protiv korupcije 2015.-2019. i pratećeg Akcionog plana na državnom nivou, a sada i prihvatanje aplikacije BiH za članstvo u EU, ulijeva mi nadu da će ubuduće morati biti više sluha za borbu protiv korupcije, kao gorućeg problema u zemlji.

Najviše prijava na rukovodioce ministarstava i policiju

U kojoj oblasti u BiH je korupcija najzastupljenija, bar prema prijavama i informacijama koje dolaze do APIK-a?

- Najviše prijava, prema evidenciji koja je napravljena u Agenciji, što je navedeno i u izvještaju za prošlu godinu koji je usvojila Parlamentarna skupština BiH, odnosilo se na pritužbe na rad rukovodilaca ministarstava, zatim na rad policijskih službenika, zloupotrebu službenog položaja, diskriminaciju i mobing, podmićivanje policijskih službenika, odavanje tajnih podataka, nepravilnosti u radu i nepravilnosti u vezi s provođenjem javnog oglasa za zapošljavanje.

Revizorski izvještaji i kamen spoticanja

Brojni revizorski izvještaji ukazuju na nepravilnosti u radu institucija BiH. Može li Agencija inicirati određene mjere kako bi odgovorni bili sankcionirani?