Gospodine Šabotiću, postoji li neka procjena o tome koliko stranih investitora je otjerano iz BiH zbog korupcije ili ih je ona obeshrabrila da ulažu u BiH?

- Da bi strani investitori ulagali u BiH, mora biti ispunjen osnovni uslov, a to je politički stabilna zemlja. Sigurno je da se niko od investitora ne želi usuditi da ulaže u politički nestabilnu zemlju, u kojoj je vrlo visoka stopa korupcije.

Iako su brojevi neumoljivi i pokazuju da posljednjih godina nije zabilježen nikakav napredak u BiH, mislim da napretka, ipak, ima naročito u dijelu koji se odnosi na uspostavu sistema za prevenciju korupcije.

Na konferenciji “Izgledi za napredak” u organizaciji Američko-bosanske fondacije i Centra za transatlantske odnose (SAIS) prije godinu i po Peter Ainsworth iz Ureda za inostrani tužilački razvoj i obuku Ministarstva pravde SAD-a je rekao da neke od velikih korporacija koje su do sada plaćale visoke kazne zbog korupcije neće doći u BiH jer je ovdje stepen opasnosti od ponavljanja grijeha i novog korupcijskog skandala velik. Kako ovo komentarišete?

- Činjenica je da institucije u BiH trebaju više poraditi na suzbijanju koruptivnih ponašanja kako bi uvjerile međunarodne kompanije da smo napravili progres u borbi protiv korupcije. To bi, svakako, otvorilo vrata stranim ulagačima u BiH.

Eliminirati rizična mjesta

Moram istaći da je Agencija u Strategiji za borbu protiv korupcije 2015-2019. posvetila dosta pažnje pitanju prevencije korupcije u privredi, sa akcentom na poslovanje sa budžetskim institucijama, predvidjevši u njoj nekoliko strateških programa. Cilj tih programa i mjera je smanjivanje koruptivnog utjecaja na poslovanje biznisa sa budžetskim institucijama, poboljšanje transparentnosti i odgovornosti javnih nabavki, te uvođenje mjera integriteta za biznis-subjekte.

Provođenjem mjera iz akcionih planova, institucije će dodatno ojačati integritet, prepoznati i eliminirati rizična mjesta za nastanak korupcije.

BiH ima Strategiju za borbu protiv korupcije za period 2015-2019, kao i Akcioni plan. Da li se ova dva dokumenta provode i da li se njima posebno analizira šteta koju korupcija pravi bh. ekonomiji?

- U Strategiji za borbu protiv korupcije 2015-2019. i pratećem Akcionom planu naveli smo da poseban značaj za jačanje uloge privatnog sektora u borbi protiv korupcije imaju privredne komore i druge forme udruživanja privrednih subjekata. Javne institucije treba da privrednim komorama omoguće priliku da iznesu probleme koji su povezani sa korupcijom, šteti koju trpe zbog toga i konkretnim modalitetima korupcije. Privredne komore treba uključiti i u planiranje antikoruptivnih mjera i aktivnosti, posebno na planu javnih nabavki.

Kada je riječ o provođenju mjera iz Strategije i AP-a, u januaru smo uradili monitoring provođenja Strategije za prvu godinu od njenog donošenja. Tom prilikom je konstatovano da je u prvoj godini od ukupno 98 aktivnosti u potpunosti provedeno 27 posto, tri posto aktivnosti nije provedeno, dok je 70 posto aktivnosti sa statusom realizacija u toku. U odnosu na prethodnu Strategiju, dinamika realizacije aktivnosti je znatno bolja.

Da li je bh. ekonomija talac korupcije?

- Jeste, nažalost! Ali ne samo ekonomija. Svaki građanin, pojedinac u ovoj zemlji, talac je korupcije. I zbog toga se svako od nas pojedinačno protiv nje treba boriti. S druge strane, javne institucije trebaju i moraju raditi svoj posao i opravdati svrhu postojanja. Institucije BiH odgovaraju građanima, a ne samima sebi.

Koliko su druge službe u BiH uključene u borbu protiv korupcije, konkretno, kakvu ulogu u sprečavanju korupcije ima notarska služba u BiH i na koji način to oni rade?

- Prilikom izrade Strategije za borbu protiv korupcije 2015-2019, Agencija je prepoznala značaj uključivanja svih aktera u borbu protiv korupcije. Strategija i Akcioni plan tretiraju oblast prevencije, otkrivanja, procesuiranja, koordinacije, represije, poboljšanja zakonodavnog okvira, povećanja kapaciteta institucija, obuka i podizanja javne podrške za borbu protiv korupcije. S tim u vezi, Agencija je ostvarila saradnju sa svim institucijama u BiH, među kojima je i Notarska komora FBiH, koju smo prepoznali kao izuzetno bitnu kada je riječ o prevenciji korupcije u dijelu privatnog sektora.

Nedavno smo održali obuku za predstavnike Notarske komore FBiH na kojoj su teme bile prevencija i koordinacija borbe protiv korupcije, jačanje integriteta, kao i sistem borbe protiv korupcije u BiH.

Prepoznata je važna uloga etičkih kodeksa koji se primjenjuju u notarskim komorama, a koji predstavljaju značajan alat u borbi protiv korupcije.

Notare su zanimale i mjere za otkrivanje i sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti u skladu sa Zakonom, s obzirom na to da su ih, među ostalim, obavezni provoditi. Iako Agencija za prevenciju korupcije nema nadležnosti u vezi sa ovom problematikom, iz ranije prakse kada sam obavljao funkciju šefa Odsjeka za istrage u Finansijsko-obavještajnom odjelu SIPA, podijelio sam sa kolegama notarima iskustva i ukazao na dijelove koji su bitni za njihov rad. Pojasnio sam da je, u skladu sa Zakonom, obveznik dužan da izradi procjenu rizika kojom utvrđuje stepen rizičnosti grupa klijenata ili pojedinog klijenta, poslovnog odnosa, transakcije ili proizvoda u vezi s mogućnošću zloupotrebe u svrhe pranja novca ili finansiranja terorističkih aktivnosti.

Važna uloga notara

Tokom obuke iznio sam i negativne prakse prema kojima su pojedini notari, bez obzira na to što su obveznici, znali sugerisati klijentima kako da dođu do određenog cilja. Tačnije, da izvrše kupovinu nekretnine, a da se u ugovoru o kupoprodaji ne upiše stvarna vrijednost, već da se ona u ugovoru umanji za onaj iznos za koji klijent eventualno ne može dokazati porijeklo novca. S druge strane, da dio novca koji potiče od nezakonitih radnji (predikatnog krivičnog djela) kupcu bude isplaćen u gotovini. U ovakvim slučajevima uloga notara je negativna, jer on savjetuje kupca i prodavca da kroz ugovor ne bude prikazan stvarni iznos za ono što je predmet kupoprodaje.

Zato notari imaju važnu ulogu u prevenciji korupcije, jer su oni jedna od karika u lancu koja može spriječiti krivično djelo i prijaviti pranje novca ukoliko prilikom uspostave poslovnog odnosa sa klijentom dođu do spoznaje i indicija da novac koji se ulaže u kupovinu može poticati od izvršenja koruptivnog krivičnog djela ili bilo kojeg drugog predikatnog krivičnog djela.

Komuniciraju li bh. institucije u dovoljnoj mjeri s vama i pomažu li vam u borbi protiv korupcije?

- Institucije i agencije na svim nivoima, javne službe i druga tijela s javnim ovlaštenjem obavezne su da sarađuju s Agencijom, te dostavljaju sve potrebne podatke i informacije po zahtjevu Agencije. Osnovna manjkavost Zakona je u tome što ne postoji sankcija za one koji ne sarađuju.

Koliko ste u ovoj godini dobili prijava za korupciju?

- Do 1. decembra 2017. zaprimili smo 118 prijava korupcije. Moramo spomenuti i da smo od donošenja Zakona o zaštiti osoba koje prijavljuju korupciju u institucijama BiH imali 20 zahtjeva za dodjelu statusa. Prema našoj procjeni, samo pet osoba koje su zatražile status zaštićenog prijavitelja ispunjavale su zakonom propisane uslove, te smo u tih pet slučajeva dodijelili status.